Povodom svečanog obeležavanja 75. godišnjice osnivanja Muzeja Vuka i Dositeja, u sredu, 28. februara u 13 časova biće otvorena izložba Lica Dositejevog liceja kroz spomeničko nasleđe Beograda i održana promocija istoimene knjige, autorke Eliane Gavrilović, muzejske savetnice iz Muzeja Vuka i Dositeja.

U izložbenom prostoru Muzeja Vuka i Dositeja, foto-dokumentarna izložba Lica Dositejevog liceja kroz spomeničko nasleđe Beograda predstavlja područje oko Dositejevog liceja kao inspiraciju brojnih umetnika, fotografa i istoriografa u periodu druge polovine 19. do osamdesetih godina 20. veka. Kroz reprodukcije dela rađenih u tehnici ulja na platnu, akvarela, pastela i crteža tušem i olovkom, printova fotografija i reprodukcija istorijskih mapa i karata starog Beograda, izložba na slojevit način prikazuje objekte, ulice i znamenite ličnosti koje su ostavile trag u istoriji Beograda i Srbije od kraja 18. do sredine 19. veka.

Svečanom otvaranju izložbe prethodi promocija knjige Lica Dositejevog liceja kroz spomeničko nasleđe Beograda, koja na opsežan način i iz šire perspektive govori o istorijskom periodu i kulturnom značaju prostora predstavljenom na izložbi. O knjizi će govoriti Bojana Borić-Brešković, direktorka Narodnog muzeja Srbije, Branislava Jordanović, muzejska savetnica u penziji i autorka Eliana Gavrilović.

Muzej Vuka i Dositeja je muzej u sastavu Narodnog muzeja Srbije. Posvećen je prosvetitelju i prvom srpskom ministru prosvete Dositeju Obradoviću i književniku i reformatoru srpskog jezika  Vuku  Stefanoviću Karadžiću. Muzej je osnovala Vlada Narodne Republike Srbije na predlog Ministarstva prosvete  28. februara 1949. godine. Svoje prve posetioce Muzej je počeo da prima u januaru sledeće godine u zdanju u kojem je od 1809. do 1813. godine radila Velika škola, prva visokoškolska ustanova osnovana tokom Prvog srpskog ustanka, 1808. godine. Ova zgrada nalazi se na Dorćolu i centralni je objekat jedne od najstarijih i najznačajnijih prostornih kulturno – istorijskih celina, nazvane Područje oko Dositejevog liceja. Celina obuhvata deo između današnje Ulice kralja Petra, Gospodar Jevremove, Kapetan Mišine, Simine, Kneginje Ljubice, Braće Jugovića, Akademskog parka i Zmaja od Noćaja i od 1989/1990. godine ima status kulturnog dobra od izuzetnog značaja.

Publika će moći da se upozna sa značajnim ličnostima, spomenicima i istorijatu Područja oko Dositejevog liceja na jedinstven način iz književne i izložbene vizure. Izložba traje do 28. aprila 2024. godine.

Povodom zvaničnog obeležavanja Dana državnosti Republike Srbije – Sretenja, u Maloj galeriji Narodnog muzeja Srbije, u sredu 14. februara u 19 časova, otvara se izložba „LADA – 120 proleća. Izbor dela iz zbirki Narodnog muzeja Srbije“. Priređena u saradnji Narodnog muzeja Srbije i Društva srpskih umetnika Lada, izložba je posvećena važnom jubileju, 120. godišnjici postojanja ovog uglednog udruženja, nastala sa idejom da ukaže na kontinuiranu delatnost, dugotrajnost i savremenost Lade, kao važnog oslonca u očuvanju nacionalnog umetničkog nasleđa.

Predstavljajući raznolika dela dvadeset aktivnih članova Lade, uzornih biografija i međunarodnog ugleda, izložba teži prikazivanju umetničke slobode, svojstvene ovom znamenitom udruženju, koje neguje aktivni odnos između tradicionalnog i modernog, bez unapred utvrđenih normi i predrasuda.

Osnovana u godini obeležavanja stogodišnjice Prvog srpskog ustanka, krunisanja kralja Petra I Karađorđevića i otvaranja Prve jugoslovenske umetničke izložbe, Lada je gradila svoj put uporedo sa razvojem državotvornosti Kraljevine Srbije. Čuvajući mudrost i lepotu svog slovenskog bića, prema rečima autora izložbe, muzejskog savetnika Petra Petrovića iz Narodnog muzeja Srbije, Lada je bila savremenik važnog perioda u novijoj srpskoj istoriji.

Iz godine obeležavanja veka i po od rođenja slikarke Nadežde Petrović, idejne i duhovne začetnice Lade, Narodni muzej Srbije se simbolično nadovezuje na obeležavanje 120. godišnjice postojanja Društva srpskih umetnika Lada. Kao važan učesnik u razvoju Društva, Narodni muzej Srbije budno prati i doprinosi podršci Ladinih aktivnosti izložbenom i izdavačkom delatnošću, sakupljanjem, čuvanjem i izlaganjem dela njenih članova.

U Maloj galeriji Narodnog muzeja Srbije, publika će biti u prilici da do 24. marta uživa u delima Svetomira Arsića Basare, Jarmile Vešović, Josifa Vidojkovića, Nikole Vukosavljevića, Radomira Damnjanovića Damnjana, Aleksandra M. Đurića, Branimira Karanovića, Vesne Knežević, Radmile Lazarević, Milana Cileta Marinkovića, Milovana DeStil Markovića, Save Pekovića, Slobodanke Rakić Šefer, Todora M. Stevanovića, Igora Stepančića, Dobrija Stojanovića, Slobodana Trajkovića, Tijane Fišić, Save Halugina.

Povodom Sretenja – Dana Državnosti Republike Srbije ulaz u Narodni muzej Srbije je besplatan tokom 14, 15. i 16. februara. Očekuje vas niz zanimljivih muzejskih sadržaja, dobro došli!

U utorak 23. januara sa početkom u 13 časova otvara se izložba„Dositejev dolazak u Beograd” u izložbenom prostoru Odžaklije Muzeja Vuka i Dositeja, posvećena poslednjoj životnoj etapi velikana srpske kulture, Dositeja Obradovića.
Na izložbi su predstavljeni eksponati iz zbirke Muzeja Vuka i Dositeja koji su retko izlagani – bronzano poprsje Dositeja Obradovića, rad Rudolfa Valdeca iz 1911. godine, Dositejevo poprsje u gipsu Marka Brežanina iz 1940. godine, Dositejev portret Marina Tartalje, kao i plakete i medalje sa likom Dositeja Obradovića izrađene u radionicama vajara Đorđa Jovanovića i Ivana Meštrovića. Među izloženim delima izdvajaju se pisma koje je Dositej Obradović razmenjivao sa bliskim prijateljima tokom boravka u Zemunu i Beogradu. Sve stranice pisama biđe dostupne zainteresovanim posetiocima u elektronskoj formi, sa prepisom preuzetim iz Sabranih dela Dositeja Obradovića u šest knjiga, u izdanju Zadužbine Dositej Obradović. Na izložbi će biti predstavljena i arhivska građa vezana za obeležavanje sto godina od Dositejeve smrti i postavljanje spomenika 1914. godine — program svečanosti otkrivanja spomenika, program svečane predstave Srpskog kraljevskog narodnog pozorišta i pozivnice za banket Beogradske opštine.
Otvaranju izložbe prethodi promocija knjige Dositej Obradović (1739/1742 – 1811), objavljena u izdanju Narodnog muzeja Srbije. O knjizi će govoriti Ljiljana Čubrić, muzejska savetnica u penziji, teoretičarka književnosti, prof. dr Jasmina Ahmetagić i autorka Eliana Gavrilović, muzejska savetnica iz Muzeja Vuka i Dositeja.
Muzej Vuka i Dositeja koji je u sastavu Narodnog muzeja Srbije, po svojoj memorijalnoj koncepciji posvećen je prosvetitelju i prvom ministru prosvete Dositeju Obradoviću i reformatoru srpskog jezika, tvorcu srpskog književnog jezika, Vuku Karadžiću. Izložbom o Dositejevoj poslednjoj životnoj etapi i sveobuhvatnoj knjizi o njegovom životu autorke Eliane Gavrilović, Muzej Vuka i Dositeja uspešno doprinosi inovativnom sagledavanju
značaja lika i dela Dositeja Obradovića sa ciljem predstavljanja javnosti neiscrpne riznice srpske kulturne baštine.
Ljubitelji i poštovaoci Dositejevih životnih i književnih putovanja i svi zainteresovani koji žele da otkriju zanimljivosti iz života inspirativne ličnosti uticajnog dela, moći će da uživaju u izložbi Dositejev dolazak u Beograd do 18. februara 2024. godine.

Crteži Novaka Radonića, jednog od najvažnijih umetnika 19. veka, izlažu se po prvi put kao zasebna celina u okviru izložbe Radonić sam. Izbor crteža Novaka Radonića, koja se otvara u Kabinetu grafike Narodnog muzeja Srbije u četvrtak 14. decembra u 17 časova.

Zaostavštinu crteža Novaka Radonića čini preko 130 crteža i pet skicen-blokova, te je autorka izložbe, kustoskinja Narodnog muzeja Srbije Milica Cicmil, iz tog bogatog opusa izdvojila ona dela koja najbolje svedoče o mestu crteža u Radonićevoj umetnosti i njegovom razvoju u vremenima brojnih aktuelnih umetničkih pravaca poput klasicizma, nazarenske umetnosti, bidermajera, romantizma i realizma. Po različitosti njegovog rukopisa, mogu se izdvojiti dva pristupa crtežu – školski pristup koji za cilj ima savladavanje određenog crtačkog problema i onaj drugi u kojem se vidi usavršavanje modelacije i njegova inovativnost.

Tematika njegovih crteža obuhvata studije antičkih skulptura, studije po živom modelu, antičke i tradicionalne kostime koji su ga uvodili u slikanje istorijskih kompozicija u trenutku buđenja nacionalne ideje. Među najboljim crtežima ističu se portreti i pejzaži kojima pristupa crtežom kao četkicom. Među njegovim delima posebnu grupu čine romantičarski autoportreti kojih ima nekoliko. Najčešće je sebe prestavljao iz poluprofila sa karakterističnim dugim i kukastim nosom.

Posebno mesto u njegovom opusu zauzimaju crteži nastali tokom njegovog boravka u Italiji, koji se mogu podeliti u dve grupe – vedute italijanskih gradova, na kojima su prikazani značajni spomenici, i kopije portreta starih majstora iz Galerije Ufici.  Većina ovih dela ga predstavlja kao pedantnog i preciznog crtača i majstora detalja. Kvalitet italijanskih crteža ogleda se u tome što nastaju pokretu, u brzini, bez komfora, pa zato često imaju „impresionističku“ nedovršenost.

Nakon povratka u domovinu promene u doživljaju umetnosti, ali i realističke ideje koje je sve više usvajao, dovele su do postepenog odustajanja od slikarstva, u korist književnosti kojom se bavio ostatak života.

U izložbi Radonićevih crteža koja nam pruža do sada neviđeni pogled na njegovo delo, možemo uživati sve do 13. oktobra 2024. godine.

 

Raznovrsno i bogato dekorisano posuđe od plemenitih metala, sakupljano tokom više od 150 godina, biće predstavljeno na izložbi  koja će biti otvorena u petak 8. decembra  u 19 časova  u Velikoj galeriji Narodnog muzeja Srbije.

Autorke izložbe „Između trpeze i sofre. Metalne posude od XIII do XIX veka u zbirkama Narodnog muzeja Srbije”, muzejska savetnica Branka Ivanić, viša kustoskinja Nataša Cerović i kustoskinja Ivana Lemkul odabrale su srebrne i pozlaćene tanjire i čaše, koji su činili sastavni deo svečanih trpeza i ličnih dragocenosti, kao i one od drugih obojenih metala, kako bi ispričale priču o njihovoj svakodnevnoj upotrebi za čuvanje, pripremu i serviranje hrane i pića. Delom stonog posuđa smatran je i pribor za pranje ruku, pa je na malom broju sačuvanih predmeta korišćenih u tu svrhu, vidljiva pažnja posvećena njihovom ukrašavanju. Na izložbi će biti predstavljeno i posuđe koje je bilo u široj upotrebi u domaćinstvu, kao što su posude za kupanje koje se po specifičnom obliku prepoznaju i na likovnim predstavama iz različitih perioda i kultura.

Na izloženim predmetima koji obuhvataju široki hronološki opseg, vidljivo je prisustvo uticaja iz različitih kulturnih sredina, kako na posudama nastalim u vreme i na teritoriji srpske srednjovekovne države, tako i na područjima koja je u Otomanskom carstvu naseljavao srpski narod. Susreću se jednostavne vizantijske forme, biljna i životinjska ornamentika karakteristična za zapadnu umetnost gotike, kao i rumi, hataj i saz motivi prisutni na delima osmanske provenijencije. Na pojedinim primerima ovi elementi se prepliću, dok je na manjem broju posuda zastupljena i religiozna ikonografija.

Izložba Između trpeze i sofre. Metalne posude od XIII do XIX veka u zbirkama Narodnog muzeja Srbije pruža nam mogućnost da se upoznamo sa običajima i navikama vezanim za obedovanje u prošlosti, i okolnostima koje ga prate ili mu prethode. Pored istorijskog i etnografskog, izložene posude su i od velikog umetničkog značaja, budući da mnoge od njih prikazuju jedinstvena ikonografska i dekorativna rešenja kakva se ne mogu sresti izvan zbirki Narodnog muzeja Srbije

 U Spomen-muzeju Nadežde i Rastka Petrovića otpočelo je izvođenje radova  na realizaciji projekta sanacije i adaptacije, što predstavlja najvažniji korak u stvaranju preduslova da on postane važno mesto susreta, dijaloga i interakcije sa dragocenom zaostavštinom značajnih pregalaca naše kulture.

Po završetku procedure javne nabavke za izbor izvođača radova, a nakon formalnog uvođenja izvođača radova u posao, u petak 24. novembra 2023. godine je otpočelo je izvođenje radova na realizacija projekta sanacije i adaptacije Spomen-muzeja Nadežde i Rastka Petrovića, čiji je završetak planiran za 2014. godinu.

Projektno-tehnička dokumentacija sanacije i adaptacije sačinjena je u skladu sa „Uslovima za preduzimanje mera tehničke zaštite za sanaciju i adaptaciju Spomen muzeja Nadežde i Rastka Petrovića“ Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Uslovi su podrazumevali niz mera i ograničenja u vrsti i obimu radova koji su uslovljeni statusom objekta kao spomenika kulture. U vezi sa tim, izvođenje radova se realizuje uz obavezno učešće kolega iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture koji je zadužen za konzervatorski nadzor

Dani Ermitaža u Srbiji 

Dani Ermitaža u Srbiji je kulturna manifestacija međunarodnog značaja koju zajednički organizuju muzej Ermitaž, Ministarstvo kulture Srbije i kompanija Gasprom njeft.

Po prvi put Dani Ermitaža u Srbiji biće održani u periodu od 24. do 29. oktobra 2023. godine u Beogradu. Najveći ruski muzej pripremio je obiman program. U saradnji sa Narodnim muzejom Srbije otvaraju se istovremeno dve izložbe: inkluzivni izložbeni projekat Nevidljiva umetnost i izložba Carski porcelan. Povodom obeležavanja 100-godišnjice srpskog baleta, koja se obeležava ove godine, legendarni peterburški Balet Jakobson izvešće dve predstave u Narodnom pozorištu u Beogradu sa najboljim delima iz svog repertoara. Održaće se i koncert poznatog ruskog baritona, narodnog umetnika Rusije Vasilija Gerela. Tokom Dana Ermitaža u Srbiji biće organizovane i projekcije dokumentarnih i igranih filmova u Jugoslovenskoj kinoteci, master-klase, seminari i okrugli stolovi u Narodnom muzeju. Generalni direktor Ermitaža Mihail Piotrovski održaće otvoreno javno predavanje Peterburški mostovi kulture na Univerzitetu u Beogradu.

U okviru manifestacije Dani Ermitaža, u Beogradu i Novom Sadu biće održana i 4. rusko-srpska arheološka konferencija na kojoj će učestvovati stručnjaci iz Ermitaža, Muzeja Vojvodine i Narodnog muzeja Srbije. Na kraju glavnog programa, srpski učesnici konferencije putuju u Sankt Peterburg kako bi nastavili naučni rad.

Dani Ermitaža u Srbiji samo su prvi korak ka dugoročnom razvoju delatnosti jednog od najpoznatijih svetskih muzeja u regionu. Ermitaž u tome aktivno podržavaju Ministarstvo kulture Srbije i kompanija „Gasprom njeft“. Manifestacija Dana Ermitaža pruža mogućnost nastavka kulturnog dijaloga između prijateljskih zemalja, deljenja naučnih iskustava i novih otkrića u oblasti umetnosti i zaštite kulturnog nasleđa.

NEVIDLjIVA UMETNOST i CARSKI PORCELAN.
Izložbe Ermitaža u Narodnom muzeju Srbije

 

Povodom Dana Ermitaža, manifestacije od međunarodnog kulturnog značaja, koju od 24. do 29. oktobra u Srbiji organizuju Ermitaž, Ministarstvo kulture Republike Srbije i kompanija Gasprom njeft, u Narodnom muzeju Srbije biće otvorene dve izložbe Nevidljiva umetnost i Carski porcelan.

Inkluzivni projekat Nevidljiva umetnost pružiće posetiocima priliku da dotaknu istoriju: drevne freske, starinske ćilime i taktilne makete drugih dela iz kolekcije Ermitaža. Izložba Carski porcelan povezaće istoriju dinastije Romanov i replike dvorskih servisa za ručavanje koji su bili u upotrebi na svečanim večerama i porodičnim proslavama ruskih monarha.

Na izložbi Carski porcelan u Velikoj galeriji Narodnog muzeja Srbije, kroz odabrane primerke carskog porcelana i slike, govori se o istoriji carske Rusije, o njenim vladarima i tradiciji dvorskog života. U fokusu će se naći čuveni svečani servisi koji su korišćeni tokom ručkova i prijema u Zimskom dvorcu i drugim carskim rezidencijama. Ove prelepe predmete precizno su rekonstruisali profesionalni vajari i umetnici na osnovu istorijskih modela iz kolekcije Ermitaža. Remek-dela ruskih majstora druge polovine XVIII i početka XX veka napravljena su tako što su u obzir uzete sve nijanse složenih oblika, plastične i slikovne dekoracije originala. Eksponati predstavljeni na izložbi Carski porcelan vezuju se za vladavine gotovo svih ruskih careva – od Jelisavete Petrovne do Nikolaja II. Izložena dela primenjene umetnosti nastala su u Carskoj fabrici porcelana (CFP) u Sankt Peterburgu.

U Narodnom muzeju Srbije Ermitaž ne predstavlja samo retke eksponate, već svim posetiocima pruža priliku posebnog doživljaja interakcije sa njima. Na izložbi Nevidljiva umetnost, postavljenoj na galeriji prvog sprata Narodnog muzeja Srbije, posetioci će imati priliku da uz pomoć različitih čula dožive odabrane muzejske predmete i uz pomoć ove izložbe saznaju i razumeju šta znači kada dodirujući muzejske predmete dobijemo priliku da zaista upoznamo vredne svedoke minulih vremena, ali i kakav je osećaj nemati mogućnost vizuelnog doživljaja sveta koji nas okružuje. Prvi deo inkluzivne izložbe posvećen je nalazima zoroastrijskog lokaliteta Pendžikent (Tadžikistan) i iskopavanjima 5. humke Pazirika (Altajske planine, Rusija). Ovaj segment biće predstavljen kroz trodimenzionalne scene zidnih slika drevnog Pendžikenta (VI–VIII vek n.e.) i njihove animirane rekonstrukcije odnosno animirane filmove koji nam otkrivaju značenje crteža. Posetioci izložbe će takođe biti u prilici da dodirnu reprodukovane fragmente najstarijih do danas poznatih tepiha i figurina koji datiraju od IV–III veka pre nove ere i koji su otkriveni na nekropoli Pazirik. Drugi deo izložbe Nevidljivi pomagači posvećen je psima koji su čovekovi prijatelji i glavni pomoćnici slepih ljudi. Ermitaž je odabrao deset slika pasa sa umetničkih dela različitih žanrova i napravio njihove tačne trodimenzionalne odlivke.

Brojni rariteti predstavljeni na izložbi Nevidljiva umetnost, a koji su uzeti kao osnova za replike, zbog svoje duboke starosti praktično više i nisu dostupni javnosti budući da se čuvaju u muzejskim depoima. U tom smislu ova izložba nam pruža jedinstvenu mogućnost da upoznamo vredne i ponekad ne sasvim pristupačne delove muzejskih kolekcija.

Publika će moći da pogleda i učestvuje u izložbama Carski porcelan i Nevidljiva umetnost od 25. oktobra do 24. novembra 2023. godine. Zahvaljujući brojnim zanimljivim pratećim programima u vidu stručnih vođenja, radionica i predavanja, imaćemo privilegiju da na način koji najviše prija našem senzibilitetu upoznamo muzejske kolekcije muzeja Ermitaž.

Direktorka Narodnog muzeja Srbije, Bojana Borić-Brešković:

Dani Ermitaža u Srbiji, kulturna su manifestacija međunarodnog značaja koju organizuju muzej Ermitaž, Ministarstvo kulture Srbije i kompanija Gasprom njeft. U Narodnom muzeju Srbije imamo jedinstvenu priliku da se putem izložbi Nevidljiva umetnost i Carski porcelan, uz inspirativan i raznovrsan prateći program, upoznamo sa dragocenom baštinom Ermitaža i novim mogućnostima doživljaja iste.“

Direktor Ermitaža, Mihail Piotrovski:

„U Beogradu prikazujemo najnovije aspekte naše muzejske delatnosti, njen pristup životu. Pred našim očima, pored virtuelnosti, rađa se nova opipljivost. Primera radi, projekat Nevidljiva umetnost divna je inkluzivna izložba, rezultat rada naših restauratora. Inkluzija je jedan od glavnih savremenih pravaca rada Ermitaža. Kroz mogućnost da fizički dodirnu eksponate, ona stvara nove senzacije za sve ljude, bez izuzetka. Druga izložba, Carski porcelan, povezana je sa bogatim imperatorskim nasleđem Ermitaža, koje do danas inspiriše umetnike i dizajnere.“

 

Prateći program izložbe možete preuzeti na ovom linku.

Otvaranje izložbe STARO SMEDOVAČKO ZVONO

 U petak 13. oktobra u 18 časova, otvara se izložba STARO SMEDOVAČKO ZVONO u Maloj galeriji Narodnog muzeja Srbije.

Nakon više od dve decenije, a zahvaljujući realizaciji restauratorskog projekta rekonstrukcije i revitalizacije, zvonik u selu Smedovac kod Negotina biće obnovljen i vraćen u funciju. Projektom obnove zvonika obuhvaćena je i resturacija zvona iz 1872. godine koje je meštanima Smedovca darovao knez Milan Obrenović.

Stari zvonik i zvono koje je duže od veka stanovnike Smedovca obaveštavalo o svim događajima od značaja za lokalnu zajednici i danas predstavljaju simbol Smedovca u kojem će zahvaljujući realizaciji navedenog projekta biti obnovljeno i revitalizovano i desetak domaćinstava odnosno pivnica.

Čuvajući tradiciju vinarstva, vinogradarstva i autentične srpske narodne arhitekture odnodno kamenih kuća u kojima su se pravila i čuvala vina, a koje se nazivaju pivnic projekta za cilj ima obnovu i rehabilitaciju naizgled nevelikog ali značajnog segmenta nepokretnog kulturnog nasleđa Negotinske vinske regije kojoj Smedovac pripada.

Realizovan u okviru programa EU za kulturno nasleđe i turizam projekat finansira Evropska unija, sufinansira Vlada Savezne Republike Nemačke, a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Izložba na kojoj će biti uz restaurirano zvono iz Smedovca biti predstavljen i čitav projekat još je jedna od prilika da se prisetimo interesantnih istorijskih epizoda, a istovremeno i vrednosti, značaja i potencijala kulturnog nasleđa.

Izložbu STARO SMEDOVAČKO ZVONO publika će moći da vidi u Maloj galeriji Narodnog muzeja Srbije do 20. oktobra 2023. godine.

Pročitajte još

Kako je otkupljena Renoarova ,,Kupačica“?

Saznaj više

Majstori prerušavanja – Svaka slika ima svoju priču

Saznaj više

Potraga za balkanskim kremenom

Saznaj više