EDIT MAKEDONSKA, violina i GORANA ĆURGUS, harfa

Atrijum Narodnog muzeja, petak, 22.03.2019., u 20 časova

PROGRAM:

  1. Petar Stojanović – Romansa
  2. Aleksandar Vujić – Argentinski tango
  3. Vojkan Borisavljević – Papirni zmaj
  4. Aleksandar Simić – Two morning pieces
  5. Aleksandar Simić – Few words to the One upstairs
  6. Aleksandar Simić – Dream pedlary
  7. Ilija Marinković – Legenda
  8. Mirjana Živković – Ađitato
  9. Dušan Omorac – Đango
  10. Džordž Geršvin – Rapsodija u plavom

 

Duo “EDIT” postoji od 2011. godine i do sada je ostvario niz zapaženih nastupa : na otvaranju Festivala harfe u Beogradu, festivalima u Ubu, Pančevu i Sofiji, i mnoge druge. Repertoar dua je veoma raznolik, od virtuoznih dela, popularne klasike, evergrin muzike, kao i dela srpskih kompozitora, od kojih su neka napisana specijalno za taj duo.  Udruženje harfista Srbije, Udruženje muzičkih umetnika Srbije i Sokoj prepoznali su značaj ovog dua i doprinos koji daje očuvanju i negovanju srpske baštine i kulture.

Edit Makedonska potiče iz muzičke porodice. Violinu je počela da uči kod svoje majke Dijane Raponđijeve-Stojanović, a diplomirala na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof. Fern Rašković. Završila je magistraturu violine i kamerne muzike u Plovdivu, gde je bila angažovana kao asistent na tamošnjem Fakultetu za muziku i igru. Stekla je i diplomu solo pevanja u muzičkoj školi „Mokranjac“ u Beogradu, a završila je i baletsku školu u Sofiji. Radila je kao profesor violine u muzičkim školama „Josif Marinković“ i „Vladimir Đorđević“ u Beogradu, kao i profesor violine i čitanja s lista na Akademiji lepih umetnosti u Beogradu. Kao koncertmajstor bila je angažovana u Makedonskoj Operi i Baletu u Skoplju, u operama u Varni i Plovdivu (Bugarska), kao i u Pozorištu na Terazijama u Beogradu. Od 1980. godine do danas radi u Narodnom pozorištu u Beogradu, gde je koncertmajstor. Osnivač je Gudačkog kvarteta „Edit“ (2000). Od mnogih koncerata ovog sastava izdvajaju se oni na međunarodnim festivalima u Bugarskoj 2005. i 2006. godine. Angel Šurev je za ovaj sastav aranžirao Masneovu operu „Don Kihot“ i ona se, sa Živanom Saramandićem u naslovnoj ulozi, održala dve godine na sceni „Raša Plaović“ Narodnog pozorišta u Beogradu; takođe su učestvovali u izvođenju kamerne opere „Romansa“ Igora Rankovića, pod dirigentskom palicom Đorđa Stankovića.  Održala je brojne koncerte kao solista i koncertmajstor širom bivše Jugoslavije, u Austriji, Nemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, Belgiji, Češkoj, Slovačkoj, Južnoj Koreji, Španiji, Grčkoj,

Bugarskoj, Mađarskoj, Portugaliji, Švajcarskoj, Japanu, Danskoj i SAD i Italiji (Pučinijev operski festival u Tore del Lagu, 2017.)

Gorana Ćurgus je studirala harfu na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, gde je diplomirala i magistrirala u klasi prof. Milice Barić. Dugi niz godina bila je stalni saradnik Beogradske filharmonije, Vojvođanskog simfonijskog orkestra, Simfonijskog orkestra RTS i drugih renomiranih orkestara. Stalno je zaposlena u Narodnom pozorištu. Osvajala je prve i specijalne nagrade na republičkim i saveznim takmičenjima, međunarodnom takmičenju „Petar Konjović“. Nagradu „Zlatni Anđeo“ za najboljeg mladog muzičara u Srbiji dobila je 1994. godine. Između 2009 i 2015 je bila član muzičko-konceptualne grupe Sekndhenders sa kojom je učestvovala u projektima: Predstava za muziku (2009), Nežno,nežno, nežnije (2011), 6 (ne tako) lakih komada (2012), Tri(p)biina (2014). Poslednjih godina sarađuje sa mecosopranom Natašom Jović –Trivić, kao i oboistkinjom Marijom Lazić. Ova dva dua predstavila su se koncertima u prostorima Beogradske filharmonije, Muzeja Narodnog pozorišta, UK Parobrod. Sa harfistkinjom Milanom Zarić izvela je 2015. godine premijerno Štokhauzenovu kompoziciju za dve harfe i glasove „Radost“.  Od 2013. do 2017. godine vodi muzičke radionice na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu, pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu grada Beograda. Član je Udruženja MOTO (Muzičko opersko teatarske organizacije) sa kojom je učestvovala u mnogobrojnim projektima, kao što su: ”Svetlost muzike”, “Metohijski maj”, ”Kamerna muzika Lučana Beria”, „Dar različitosti“, „Mistična šuma Vila Lobosa“, i drugi.