Arheološki lokalitet Belovode nalazi se u ataru sela Veliko Laole, u blizini Petrovca na Mlavi, oko 130 km jugoistočno od Beograda. Iskopavanja se vrše od 1994. godine u okviru projekta „Arheometalurgija Vinčanske kulture“, u saradnji sa Narodnim muzejom u Požarevcu i Zavičajnim muzejom u Petrovcu na Mlavi. U istraživanjima sarađuje i Arheološki institut Londonskog univerziteta (University College London). Rukovodilac iskopavanja je mr Duško Šljivar iz Narodnog muzeja u Beogradu (d.sljivar@narodnimuzej.rs).

Materijal pronađen na Belovodama svedoči o dugoj okupaciji ovog prostora, od samih početaka Vinčanske kulture. Apsolutno datovanje lokaliteta je od 5300/5200. do 4600. godine pre nove ere. Vinčanska kultura pripada mlađem kamenom dobu – neolitu, iako pojava metalurgije ukazuje na početak eneolita (bakarnog doba).

Kuće u kojima su neolitski stanovnici Belovoda živeli, nisu bile velikih dimezija i uglavnom su imale samo jednu prostoriju. Prema površinskim nalazima pretpostavlja se da su naselja bila organizovana u redove. Do sada su istražene dve cele osnove kuća i nekoliko delova ovih objekata, a zanimljivo je da u istraženim kućama nisu nađene peći ili ognjišta. Ujednom objektu je pronađen fragment mangala, prenosivog keramičkog ognjišta, što ukazuje na njegovu moguću upotrebu za spremanje hrane u lošim vremenskim uslovima. Treba napomenuti da su na lokalitetu nađene peći, ali se one ne mogu sa sigurnošću vezati za kuće.

Za većinu lokaliteta Vinčanske kulture karakteristično je uzgajanje žitarica i gajenje stoke, i takav je slučaj i na Belovodama. Stanovnici su živeli u jednom naselju, generacijama, obrađujući zemlju, gajeći životinje, loveći, sakupljajući divlje plodove, praveći predmete koji su im bili potrebni za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Treba napomenuti da je verovatno veliki deo predmeta bio i od kože i od drveta, koji nisu očuvani. Širok je dijapazon posuda koje su pravili od gline, tegova za tkački razboj, amuleta, perli, kao i ritualnih predmeta poput, žrtvenika, ritualnih posuda i figurina koje imaju ljudski, životinjski oblik, ili predstavljaju mešavinu dve vrste. Upravo zbog široke upotrebe gline kao materijala, neki stručnjaci neolit nazivaju i dobom gline.

Zanimljiv je podatak dobijen na osnovu obrade životinjskih kostiju, a primećen je i na životinjskim figurinama sa Belovoda. Naime, ovde su uzgajane dve vrste govečeta. Jedna je domaća, dok je druga vrsta uvezena s Istoka, što nam govori o postojanju trgovine, razmeni i komunikaciji sa susednim teritorijama i populacijama. Ipak, najbitnija stvar koja se vezuje za Belovode jeste najranije topljenje bakra u Evropi, o čemu svedoče jedan kalup i šljaka i zgura (nusproizvodi topljenja metala). Izdvaja se nalaz deltoidnog priveska od malahita, jedinstvenog na evropskom kontinentu. Belovode su, za sada, najstarije nalazište u Evropi, na kome je dokazano rudarstvo i metalurgija bakra. Ovim se lokalitet Belovode svrstava u jedan od metalurški najbitnijih lokaliteta.

Pročitajte više