Šalitrena pećina, poznata u literaturi i kao Velika Ribnička pećina, smeštena je u klisuri reke Ribnice, u selu Brežđe, udaljenom oko 6 km od Mionice.

Šalitrena pećina je otkrivena tokom rekognosciranja doline reke Ribnice koje je, krajem sedamdesetih godina prošlog veka, obavila grupa mladih istraživača iz Valjeva. Sondažna arheološka istraživanja sprovedena su 1983, 1985. i 1995. godine, od strane Arheološkog instituta i Istraživačke stanice Petnica. Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Valjeva, nastavio je 2000. i 2001. godine radove na ovom lokalitetu. Od 2004, istraživanja Šalitrene pećine preuzeo je Narodni muzej iz Beograda, koji započinje sistematska arheološka iskopavanja. Ova istraživanja se realizuju u okviru šireg projekta Narodnog muzeja, pod naslovom Kultura i umetnost u paleolitu i mezolitu Srbije. Rukovodilac istraživanja je Bojana Mihailović (b.mihailovic@narodnimuzej.rs).

U skladu sa svetskim standardima iskopavanja paleolitskih lokaliteta gde je datovanje istih apsolutni imperativ, od sredstava sa projekta je 2006. godine odvojen deo za datovanje kulturnih slojeva Šalitrene pećine. Analizom koštanog materijala standardnom AMS metodom, dobijeni su apsolutni datumi. Gravetijenski slojevi datovani su u period 24-25.000 godina pre sadašnjosti, dok je orinjasijenski sloj datovan u period od pre 31.000 godina pre sadašnjosti. Srednjopaleolitski sloj datovan je u period od 38.000 godina pre sadašnjosti.

U gravetijenskom sloju pronađen je standardni repertoar – strmo retuširano oruđe, strugači, dleta, gravetijenski šiljci itd. Pored izuzetno brojnih, uglavnom fragmentovanih ostataka faune, zapaženo je i prisustvo većeg broja koštanih artefakata, među kojima bi svakako trebalo pomenuti nekoliko masivnih projektila. U orinjasijenskom sloju su, pored brojnih životinjskih kostiju, otkriveni i artefakti od okresanog kamena – pravilna neretuširana sečiva od lokalnih sirovina, čunasti strugači, brojna jezgra itd. U musterijenskom sloju prisutne su postruške, levaloa odbici, ali i nekoliko tipičnih musterijenskih šiljaka.

Na osnovu naših dosadašnjih saznanja može se reći da Šalitrena pećina u ovom momentu predstavlja za sada najbogatije i najznačajnije paleolitsko nalazište u Srbiji, jedino gravetijensko nalazište na prostoru zapadnog Balkana, a svakako jedno od najbogatijih i najznačajnijih gornjepaleolitskih nalazišta u jugoistočnoj Evropi.

S druge strane, na osnovu tehnološko-tipoloških odlika artefakata od okresanog kamena, nametnuo se zaključak da industrija iz Šalitrene pećine ima bliske paralele sa srednjoevropskim gravetijenom.