Ovogodišnja svečanost obeležavanja 181. godišnjice postojanja Narodnog muzeja Srbije upriličena je u subotu, 10. maja, svečanim otvaranjem izložbe RIMSKIM CARSTVOM NA TOČKOVIMA. Drumovima i raskršćima do Narodnog muzeja Srbije autorke Deane Ratković, muzejske savetnice.

Na izložbi su prezentovane dve zasebne konstrukcije rimskih putničkih kola. Reč je o dva različita tipa kola koje Muzej baštinni u svojoj Zbirci, koji su ujedno i jedinstveni primerci te vrste materijalne kulture sa naše teritorije. Reč je o izuzetnim predmetima iz rimskog carskog perioda, koji će posetiocima Narodnog muzeja biti prikazani u originalnim delovima, kao i u vidu rekonstrukcija. Izložena kola ne samo što pokazuju kako su se Rimljani prevozili već kriju i mnoge druge priče. Kola su kod Rimljana korišćena  u svim aspektima života, pa su kola i konji imali, pre svega, praktičnu upotrebu u svakodnevnom životu, u transportu pošte, putnika i robe, ali i transportu vojske i njihove logistike. Kola i kočije različitih tipova bili su simboli bogatstva, socijalnog statusa i vojne nadmoći.

Prva kola koja su postala deo  kolekcije Narodnog muzeja Srbije pronađena su prilikom zaštitnih arheoloških iskopavanja preduzetih zbog radova na izgradnji autoputa Niš −Dimitrovgrad 2013. godine, na lokalitetu Staničenje−Mađilka kod Pirota. Reč je o dvokolici tipa cisium, koja se datuje u vreme od druge polovine 1. do prve polovine 2. veka. Delovi dvokolice pronađeni su u okviru jedne grobnice-tumula bez ostataka pokojnika. Nalaz dvokolice iz Staničenja se može posmatrati kao deo rituala sahrane sa kolima i pored činjenice da nije pronađena in situ. Običaj sahranjivanja u tumulima ili humkama u kojima su ritualno „sahranjena“  kola sa konjima javlja se u više oblasti za vreme Rimskog carstva – u Trakiji, Panoniji, Germaniji i Galiji. Ovaj običaj ritualnog sahranjivanja se dovodi u vezu sa univerzalnim shvatanjem smrti kao putovanja u drugi svet. 

Druga kola, otkupljena 2017. godine, predstavljaju putničko vozilo sa četiri točka tipa raeda i mogu se okvirno datovati u 2. vek. Od njih su sačuvani delovi konstrukcije od gvožđa, dekorativni elementi od bronze i konjska oprema. Urađena je njihova potpuna rekonstrukcija u 3D modelu, a projektovan je i postament u prvobitnim proporcijama, u koji su uklopljeni originalni delovi, što posetiocu dočarava izgled rimskih kola kakva su nekada bila. Iako nemamo tačne podatke o njihovom nalazu možemo i ova kola pripisati istom ritualu sahrane sa kolima nekog imućnijeg pripadnika visokog staleža, u rimskoj hijerarhiji.

Kod oba primerka kola, osim arheološke analize i konzervacije, izvršena su i interdisciplinarna proučavanja svih njihovih segmenata, kao i analize elemenata od metala. Dobijeni rezultati doprineli su rasvetljavanju svih okolnosti vezanih za njihove nalaze i prezentovanje javnosti.

Izložbu čine i drugi originalni delovi sa rimskih kola  koji se čuvaju u Narodnom muzeju Srbije, a bili su deo dekoracije na rimskim kolima. Kao deo priče o načinu kako su se Rimljani prevozili, koristeći dobro uvezanu mrežu puteva duž celog Rimskog carstva, prikazan je i kameni spomenik – miljokaz koji predstavljaju epigrafske spomenike koji su označavali distancu između mesta i gradova, graditelje puteva, kao i cara kome je put bio posvećen. Izložen je jedan iz Kuršumlije, koji  je  nekada  stajao na rimskom putu Niš – Lješ, na putnoj stanici Ad Fines na granici provincija Mezije i Dalmacije. Svedoči o popravci puteva u vreme rimskog cara Gordijana i njegovih pohoda protiv Persijanaca.  

Na ovoj izložbi deca će imati svoj posebno osmišljen kutak, gde će kroz različite interaktivne sadržaje moći da se upoznaju sa životom Rimljana, a posebno načinom kako  se nekad putovalo.