Tokom 2010. godine započeta je realizacija projekta Narodnog muzeja Podrinje u poznom srednjem veku, koji je zamišljen kao višegodišnji projekat sistematskog rekognosciranja i sondažnog iskopavanja pojedinih lokaliteta na teritoriji opština koje izlaze na Drinu, od Bajine Bašte na jugu do ušća Drine u Savu. Cilj projekta je izrada arheološke karte ovog područja i utvrđivanje stanja, karaktera, obima, vertikalne stratigrafije i datovanja evidentiranih lokaliteta. Rukovodilac projekta je dr Emina Zečević (e.zecevic@narodnimuzej.rs).

U dosadašnjem toku realizacije projekta (2010., 2014-2019.) rekognoscirana je samo teritorija opštine Bajina Bašta. Na 135 lokacija evidentirana su arheološka nalazišta iz različitih epoha, od neolita od poznog srednjeg veka, ali i  jedan broj grobalja i crkava novijeg i savremenog doba. Pojedini lokaliteti su registrovani u ranijim obilascima terena nadležnih ustanova zaštite.

U istom periodu su obavljena i sondažna iskopavanja nekoliko lokaliteta, među kojima su i tri poznosrednjovekovna groblja sa kamenim nadgrobnim spomenicima, evidentirana kao nekropole stećaka, objavljenih rezultata: 

Lokalitet Mramorje (Bagruše) u centru naselja Perućac (2010.), sa najvećim brojem očuvanih spomenika u ovom delu srednjeg Podrinja, kategorisan kao spomenik kulture od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju, predstavlja jedno od ukupno tri groblja sa teritorije Srbije koje je u okviru projekta međudržavne serijske nominacije stećaka upisano na Listu svetske baštine (2016.). U dve sonde pomereno je šest spomenika (četiri slemenjaka s postoljem, sanduk i ploča s postoljem), u kojima je konstatovano 16 grobnih raka, ispod i između spomenika, a istraženo u celosti osam grobova i delimično jedan dečji, uz izvršenu antropološku analizu. Grobne rake, ukopane u pravilnim redovima, sadrže skeletne ostatke pokojnika različitog pola i starosti, sa daskama koje su postavljane iznad tela. Otkriće dva novčića u grobovima pružila su pouzdanu potvrdu o podizanju ovih spomenika istočno od Drine polovinom 15. veka.

Iskopavanjima u četiri sonde na lokalitetu Pod mramorjem u selu Dobrotin (2014.), u prostoru oko pet vidljivih slemenjaka s postoljem, pod  naslagom rečne naplavine debljine i do 1,5m pod površinom terena otkriveno je još pet mramora (dva sanduka i tri slemanjaka), svi sa postoljima po čemu se ovo groblje razlikuje od većine istovremenih grobalja u zapadnoj Srbiji. Istraženo je sedam grobova ispod i u prostoru oko spomenika, bez nalaza, sa ostacima pokojnika oba pola i različite starosne dobi. Jedam mramor ima reljefnu predstavu polumeseca.   

Na lokalitetu Mramorje u Svojdrugu (Rogačica), delimično su 2015. godine istraženi  ostaci jednobrodne crkve sa polukružnom apsidom na istoku, dimenzija 13h7m, koja predstavlja prvu otkrivenu poznosrednjovekovnu sakralnu građevinu u ovom delu srednjeg Podrinja, i za sada jedinu uz koju su otkriveni kameni monolitni nadgrobni spomenici. Crkva je imala dve građevinske faze i bila je fresko oslikana. U prostoru ispred zapadnog zida građevine, plitko pod površinom terena, otkriveno je 14 mramora u obliku ploče i sanduka, uz bočne zidove još pet, a 26 spomenika (ploče, sanduci i jedan slemenjak, od kojih pojedini imaju postolja) je evidentirano na površinama jugozapadno i južno od crkve. Istražena su četiri groba, od kojih jedan dečji pod daskom i mramorom u vidu sanduka ukrašenim reljefnim stilizovanim dvostrukim krstom. Još dve ploče imaju ukras u vidu dve reljefne rozete, odnosno uklesane dve potkovice. Uz ostatke ostalih individua su takođe otkriveni ostaci daski, kovanika i usitnjene keramike, a u jednom i dve gvozdene alke i ulomak staklene narukvice. 

Na lokalitetu Kulina, na vrhu sedlastog grebena koje se proteže približno po pravcu zapad – istok, na severnoj granici sela Višesave prema Gornjoj Crvici, sondažno su otkriveni delovi trase bedema i ostataka crkve utvrđenja ili utvrđenog naselja ranovizatijskog doba (2016.). Gornji plato izduženog ovalnog oblika, dimenzija oko 70h20 m, bio je opasan bedemom širine 90 cm, a na istočnom kraju, na najvišoj koti utvrđen kulom masivnih zidova. Grnčarija pokazuje odlike produkcije 6. stoleća.

U selu Zaovine, na obroncima Tare, manjim sondažnim iskopavanjima (2017.) na lokalitetima Grad i Crkvište je utvrđeno postojanje bedema kasnoantičkog (?) utvrđenog naselja na visokoj zaravni masiva Ravna stena, sa veoma malo nalaza usitnjene keramike, kao i temelja crkve brvnare s kraja 17-početka 18. veka u njegovom podnožju. Istovremeno su na potesu Rimsko groblje istražena dva groba, sa ostacima pokojnika pod debelim drvenim talmpama, bez nalaza, moguće poznosrednjovekovnog groblja uz koje je formirano savremeno groblje Nikolića.

Logističku pomoć i podršku u realizaciji projekta pružile su jedinice lokalne samouprave, a posebno JP Nacionalni park „Tara“, udruženje „Crvena stena“ i mnogi pojedinci.

Pročitajte više