Hronološki okvir

Praistorijski nalazi Zbirke Đerdap pripadaju jednoslojnim i višeslojnim lokalitetima, naseljima i nekropolama opredeljenim u vreme od paleolita do mlađeg gvozdenog doba.

Formiranje fonda

Zbirka Đerdap, koja se čuva u Arheološkom muzeju Đerdapa, jedna je od najreprezentativnijih sistematski prikupljenih arheoloških zbirki u Srbiji. Rezultat je višedecenijskih istraživanja regije Gvozdena vrata.

Izdvajaju se velike celine koje potiču sa istraživanja lokaliteta:

Kulturna dinamika Đerdapa

Dokazi o razvoju različitih kultura, od najranijih naseobina koji pripadaju kulturi Lepenskog Vira, preko prvih sedelačkih kultura u kojima su stočarstvo i zemljoradnja bili osnova ekonomskog razvoja, te kultura koje postepeno savladavaju tehnologije prerade metala čine praistorijski segment Zbirke Đerdap. Uz izuzetne nalaze mezolitskog perioda, Zbirka Đerdap posebno je zanimljiva po nalazima bronzanodopskog perioda (Dubovačko-žutobrdska kultura) i perioda gvozdenog doba, kada je jedno od važnih žarišta promena upravo podunavski prostor. Prelazni period, odnosno prva faza gvozdenog doba, od 10. do 8. veka pre n. e., predstavljena je nalazima Gava kulture, crnoglačanom keramikom izuzetnog kvaliteta. Novi kulturni kompleks dominantan do sredine prvog milenijuma pre n. e., Bosut–Basarabi, kratkotrajno prekida prodor skitskih plemena, vidljiv i u đerdapskom području. Izuzetno važni su i nalazi latenskog perioda, od prvog prodora Kelta u srednje Podunavlje, do rimskih osvajanja ovog područja.

Artefakti

Raznovrsnost kultura, dinamične promene koje karakterišu oblast Đerdapa, ogledaju se i u raznovrsnom sadržaju praistorijskog segmenta Zbirke Đerdap. Najveći broj nalaza čine keramičke posude, alatke i oružje od glačanog i okresanog kamena, kosti i roga, te različitih metala, konjska oprema, figurine i drugi kultni predmeti, a posebno raznovrsan je nakit.

Kustos: Gordana Grabež, viši kustos

g.grabez@narodnimuzej.rs

Pročitajte više